Kako prepoznati simptome alergija kod beba?

Alergije nastaju kad organizam određene bezopasne stvari prepozna kao napadače. Simptomi alergije se mogu prepoznati još u najranijem periodu. Što pre se primeti alergija na hranu kod beba pre će biti sprovedena eliminaciona dijeta i beba će bolje napredovati.

Šta se to u organizmu zapravo dešava?

Imunološki, obrambeni sistem se bori protiv neželjenih stvari stvaranjem antitela. Antitela koja su uključena u alergijska zbivanja su najčešće imunoglobulini E (IgE). Oni se vežu na molekule, posebne obrambene stanice “mastocite”, koje sadrže vrećice stvari zvane – histamin. Kad se IgE veže na mastocit, on otpušta histamin u okolinu i to uzrokuje širenje okolnih krvnih žilica i dalazi do pojave simptoma.

Alergija se zbog toga može smatrati neodgovarajućim ili izmenjenim obrambenim odgovorom na stvari iz okoline. 

Reakcije na hranu mogu biti različite, ali isti simptomi alergije se javljaju i kod odraslih osoba i kod beba. Međutim, bebe nam ne mogu reći šta ih muči i šta osećaju, te dijagnostikovanje može biti otežano. Zbog toga bi roditelji trebalo obratiti pažnju na najčešće simptome:

  • Reakcije probavnog sistema: povraćanje, mučnina, proliv (kod dojenje dece, stolice su vodenastije i češće), grčevi, zatvori, slabo napredovanje.
  • Kožne reakcije (ekcem, dermatitis, osip, crvenilo guze, svrbež, urtikarija, angioedem, jako bledilo kože).
  • Oralni alergijski sindrom, odnosno osećaj pečenja ili svrbeža jezika, otok jezika, usnica, nepca ili ždrela.
  • Reakcije disajnog sistema (kijanje, kašljanje, curenje nosa, svrbež i crvenilo nosa, smanjenje ili čak nestanak njuha….).
  • Reakcije na očima: crvenilo, natečeni kapci, suzenje očiju.
  • Reakcije na centralnom nervnom sistemu: razdražljivost, pospanost, nemir.
  • Koji su najčešći alergeni?

    Iako se lista namirnica koje izazivaju alergiju razlikuje od kuture do kulture, kravlje mleko i mlečni proizvodi su na vrhu liste. Alergija na mleko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i kod dece do druge godine života je najčešća alergijska reakcija kod dece. To se tumači činjenicom da su belančevine kravljeg mleka obično prve strane belančevine s kojima dolazimo u kontakt. Na sreću, preosetljivost na kravlje mleko često nije trajna pojava. Oko 85% dece kod kojih je bila dokazana alergija na kravlje mleko, prestaje biti alergično do treće godine života pa može konzumirati kravlje mleko bez posledica.

    Prehrana majčinim mlekom stoga je najbolji način izbegavanja pojave alergija na kravlje mleko. Međutim, bitno je napomenuti da, ukoliko je beba alergična na kravlje mleko, a majka pije mleko i/ili uzima mlečne proizvode, čak i male količine, belančevine kravljeg mleka koje se nalaze u majčinom mleku, mogu izazvati alergijske reakcije kod bebe. Stoga se u takvim slučajevima preporučuje izbegavanje konzumacije mleka i mlečnih proizvoda, što pobija ukorenjeni mit kako “mleko stvara mleko”; važno je piti dovoljno tečnosti i dojiti na zahtev.

    Osim mleka, namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su jaja, ribe, rakovi i školjke, svinjetina, žitarice, soja, crveni luk, kupus, citrusno voće i sokovi, jagode, kikiriki, orasi, bademi, lešnici i čokolada.

    Alergijske reakcije na hranu neretko su uzrokovane aditivima u hrani, konzervansima i bojama.

    Važno je istaknuti da majčina prehrana treba da bude raznolika i da se ne treba suzdržavati od konzumacije bilo kojih namirnica sve dok se ne primeti da određene namirnice izazivaju alergije.

    Kada se ispoljavaju simptomi?

    Najlakši i najjeftiniji način je izbegavanje hrane koja izaziva alergiju tj. eliminaciona dijeta. Otkrivanje alergena iz namirnica nije lak proces, ali je isplativ. Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i praćenje simptoma alergije. Pri tome je bitno napomenuti da neke bebe reaguju već nakon nekoliko minuta, mada se simptomi uglavnom pojavljuju nakon 2 do 4, pa i 24 sata. Kod većine beba će se stanje poboljšati već 5-7 dana nakon što majka prestane s konzumacijom hrane koja je izazvala alergiju. Ali da bi se potpuno uklonili tragovi hrane koja je izazvala alergiju iz tela majke i bebe potrebno je i do 2 nedelje.

    Dijagnostikovanje

    Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima ili određivanjem količine specifičnih IgE antitela u krvi bolesnika. Alergijski testovi dragocena su pomoć u otkrivanju uzročnika preosetljivosti, te je vrlo važno početi sa dijagnostikovanjem na vreme. Nikad nije suviše rano za dijagnostikovanje ukoliko se posumnja na prisustvo alergije.

    Porodična anamneza može promeniti tok alergija

    Ukoliko u porodici postoji sklonost prema alergijama na hranu, bilo kod roditelja ili kod starije djece, majke mogu pomoći budućem detetu unapred. Istraživanja su pokazala da, ukoliko majka tokom trudnoće i dojenja izbegava hranu koja je kod članova njene porodice izazivala alergije, verovatnost da dete dobije alergiju na tu hranu se smanjuje. Pri tome je važno napomenuti da trudnica koja izbegava mlečne proizvode i mleko tokom trudnoće mora uzimati kalcijum iz drugih izvora.

    Izvor: www.roda.hr