Alergije na hranu

Hrana za bebe & Alergije – Sve o alegijama na hranu kod beba, Kako sprečiti & uočiti alergiju na hranu

Alergije i hrana za bebe – Saznajte sve o alergijama na hranu kod beba i kako uočiti hranu koja uzrokuje alergiju.

Pravilo „4 dana čekanja“ i Alergije:

Važno je da pratite pravilo 4 dana čekanja kada uvodite nove namirnice u ishranu vaše bebe i još je važnije da to učinite ukoliko vaša porodica ima istoriju alergija na hranu. Kada uvodite novu hranu u razmaku od nekoliko dana, bićete u mogućnosti da bolje odredite kako vaša beba reaguje na određenu namirnicu. Kao što smo pomenuli, ovo je najvažnije ukoliko vi i/ili članovi vaše porodice imaju istorija alergija na hranu.

Prateći pravilo „4 dana“  i uvodeći namirnice jednu po jednu će omogućiti da lako počnete sa „ishranom eliminacije“. Ukoliko sumnjate da vaša beba ima alergijsku reakciju na novu namirnicu, imaćete ih samo nekoliko namirnica na koje možete da posumnjate. Dok mi mislimo da je pravilo „4 dana čekanja“  važno, mnogi roditelji ne čekaju između uvođenja novih namirnica. Na vama je da odlučite da li želite da pratite ovo pravilo.

Da li je čekanje od nekoliko dana između uvođenja novih namirnica zaista potrebno?

Mnogi pedijatri sada pričaju kako je čekanje nekoliko dana između novih namirnica nepotrebno. Uzimajući u obzir nova istraživanja koja ukazuju na mogućnost da čekanje da se uvede alergena hrana nema nikakvog uticaja na buduće alergije na hranu (više o ovoj temi ispod). Pravilo „4 dana čekanja“ u tom slučaju čini se nepotrebnim. Ova škola misli je uhvaćena u mnogim krugovima. Na kraju, treba uzeti u obzir istoriju alergena/drugih alergija na hranu i onda odlučiti da želite da pratite ovo pravilo ili ne.

Koje doba dana je najbolje za uvođenje novih namirnica vašoj bebi?

Uvodite nove namirnice tokom jutra ili ranog popodneva. Ovo će vam omogućiti da se bavite neželjenim reakcijama kada je vaš pedijatar još u domu zdravlja. Ukoliko se javi neželjena reakcija tokom jutra/ranog popodneva, to će prouzrokovati najmanju količinu poremećaja u krhkoj bebinoj rutini.

Kako da primetim potencijalnu alergijsku reakciju kod bebe?

Evo nekoliko stvari koje možete primetiti kako biste uvideli da vaša beba ima potencijalnu alegijsku reakciju ili netoleranciju na hranu: 

  • Iznenadna slabost, dijareja i/ili povraćanje
  • Iznenadni osip na koži i zadnjici
  • Curenje iz nosa
  • Plikovi
  • Razdražljivost i/ili gasovi nakon uvođenja nove namirnice
  • Disanje i/ili drugi respiratorni problemi nakon nove namirnice
  • Oticanje lica, usana i/ili jezika
  • Zatvaranje ili zatezanje grla

Ne zaboravite da je netolerancija na hranu drugačija od alergije na hranu, i njeni problemi obično uključuje simptome unutar creva.

 Promene u uvođenju čvrste hrane – Alergenska hrana i Alergije na hranu

Kao što ste možda shvatili nakon čitanja stranica, tabela i preporuka o hrani, zastupljen je konzervativan pristup. Ovaj konzervitivizam posebno je očigledan u preporukama za uvođenje moguće alergenske hrane.

Kako se pojavljuje sve više studija, postoji pokret za uvođenje alergenske hrane za ebe pre 12 meseci starosti. Studije objavljene 2007. godine pa na dalje, izgleda da pokazuju da je uvođenje alergenske hrane između 4-6 meseci starosti zapravo može biti bolje nego kasnije, i može pružiti zaštitu od atopijskih bolesti (ekcema, astme, itd.) Na primer, uvođenje celog jajeta vašem mališanu od 6 ili 7 meseci, a ne samo žumanca je po tim istraživanjima bolji izbor. Imajte na umu da ako imate porodičnu istoriju alergija na hranu, možda biste trebali da odložite uvođenje alergenskih namirnica. Naravno, o svemu ovome bi trebalo da porazgovarate sa pedijatrom vaše bebe.

Iako čvrsta hrana ne bi trebala da se uvede pre 4-6 meseci starosti, trenutno ne postoje dokazi da odlaganje uvođenja čvrste hrane ima značajan zaštitni efekat kod razvoja atopijskih bolesti bez obzira da li se odojčadima daje majčino, adaptirano ili kravlje mleko. Ovo uključuje i odlaganje hrane koja se smatra alergenskom, kao što su riba, jaja i hrana koja sadrži kikirikijeve proteine. 

-AAP

 

Da li moja beba ima alergiju na hranu ili netolerantnost hrane? Zašto je alergija na hranu drugačija od netolerancije na na hranu ili reakcije na hranu?

Proces alergijske reakcije se javlja kada telo pomeša hranu ili polen kao štetnog i opasnog uljeza. Telo odreaguje otpuštanjem antitelan koji se naziva imunoglobin. E(IgE). IgE, zauzvrat, podstiče telo da oslobodi hemikalije poznate kao histamine.

Kada se histamini oslobađaju, telo reaguje stvaranjem simptoma kao što su curenje nosa, svrab očiju. kožni osip i u teškim slučajevima anfilaksa. U alergiji na hranu, uključen je imuni sistem tela.

Šta je reakcija na hranu ili netolerancija?

Reakcija na hranu ili netolerancija ne uključuje imunološki sistem i često je slučaj da se hrana koja je izazvala reakciju lako toleriše u nekom drugom trenutku. Dobar primer za to je citrusno voće.

Citrusni plodovi mogu da izazovu reakciju ili netoleranciju kod odojčai zbog visoke kiseline ploda. Deca ne reaguju sa imunološkim odgovorom, već sa gastrointestikalnim ili dermatološkim odgovorom (dijareja, konstipacija, osip na koži). Često bebe koje su hranjene pomorandžama pre prve godine, dobijaju osip oko usta i na zadnjici, a mogući su i grčevi u stomaku.

Još jedan pimer netolerancije na hranu je netolerancija na laktozu. Ljudi koji su netolerantni na laktozu nemaju specifičan enzim koji pomaže u varenju šećera (laktoze) u mlečnim proizvodima. Deca su često sposobna da probaju laktozu u mlečnim proizvodima kao što su jogurt i sir, jer je kultivacija ovih proizvoda razložila laktozu. Za razliku od primarne netolerancije na katozu, alergija na kravlje proteine utiče na male bebe, ali se često rešava u prvoj godini. 


Top 8 alergena (90% svih alergija na hranu)

  • Mleko
  • Jaja
  • Kikiriki
  • Koštunjavo voće (badem, orah, lešnik…)
  • Riba
  • Morski plodovi
  • Soja
  • Pšenica

Deca mogu da „prerastu“ alergije na mleko, jaja, proizvode od soje i pšenicu.

Molimo vas da imate u vidu da Alergija na pšenicu nije isto što i Netolerancija na gluten. Netolerancija na gluten (celijaklija) nikada ne može da se preraste i mora da se kontroliše.

Deca (i odrasli) retko prevaziđu alergije na kikiriki, koštunjave plodove, ribu i morske plodove.


Zašto je med na listi najmanje alergneske hrane i na listi zabranjene hrane?

Med je uključen na listu zato što on NIJE alergen, međutim dosta roditelja misli suprotno.

Imajte u vidu da neka hrana može da se pojavi na listi najmanjih alergena ne treba da se uvodi u ishranu vaše bebe do određenog starosnog doba. Iako ova hrana ne izaziva alergije, postoje druge stvari koje čine ovu hranu neprimerenom za dete pre određenog uzrasta. Primer ovoga je med. Med nije poznat alergen, ali može da sadrži spore koje izazivaju botulizam. Med se ne sme davati bebema pre prve godine života. 


U tabeli ispod hrana je podeljena na one sa najmanjim i najvišim rizikom od alergija. 

Sve liste variraju po broju namirnica, kao i skali rizika od alergija. Donja tabela predstavlja listu tipičnih alergena, podeljenih na one sa najmanjim i najvišim rizikom od alergija.

Velike šanse da izazovu akergijsku reakciju

Male šanse da izazovu alergijsku reakciju

bobičasto voće (osim borovnica i malina) jabuke breskve
cimet (može da izazove osip) kajsije kruške
čokolada avokado suvo grožđe
citrusno voće (kiselina) ječam pirinač
kokos cvekla raž
kukuruz brokoli šafran
mlečni proizvodi šargarepe losos
belance karfiol tikvice
senf piletina suncokretovo ulje
koštunjavo voće brusnice batat
grašak urme ćuretina
kikiriki puter grožđe junetina
svinjetina med  
morski plodovi jagnjetina  
soja zelena salata  
jagode mango  
pšenica ovsene pahuljice  
kvasac papaja  

 Pažljivo čitajte deklaraciju namirnica! Iako namirnice mogu da budu bez alergena, jer specifični sastojci nisu navedeni da se sadrže u proizvodu, oni mogu da sadrže tragove alergena, jer u fabrici može da se desi kontaminacija tako što se na proizvodnom pogonu pored proizvodi namirnica koja sadrži alergene.

ISHRANA BEZ JAJA

Izbegavajte namirnice koje sadrže bilo koji od navedenih sastojaka:

  • albumin
  • jaje (celo, žumance, belance, sušeno, u prahu)
  • zamena za jaja
  • punč od jaja
  • globulin
  • lizozom
  • majonez
  • puslice
  • ovalbumin
  • ovomucin
  • ovomucoid
  • ovovitelin

Napomena: Sjajna ili žuta glazura na pecivima obično ukazuju na prisustvo jajeta.


ISHRANA BEZ SOJE

Izbegavajte namirnice koje sadrže bilo koji od navedenih sastojaka:

  • miso
  • šoju sos
  • soja (brašno,griz, orasi, mleko, tofu)
  • soja u granulama
  • protein soje (koncentrat, izolat)
  • soja sos
  • teksturirani biljni proteini (TBP)
  • tofu

Sastojci koji MOGU pokazati prisustvo sojinih proteina:

  • želatinizirani skrob
  • hidrolizovani biljni proteini
  • modifikovani skrob hrane
  • modifikovani skrob
  • prirodna aroma
  • soja sos
  • skrob
  • biljna guma
  • biljni skrob

ISHRANA BEZ MLEKA

Izbegavajte namirnice koje sadrže bilo koji od navedenih sastojaka:

  • veštački ukus maslaca
  • maslac, mast od maslaca, mleko od maslaca
  • pinjenik
  • kazein
  • kozeinati (amonijak, kalcijum, magnezijum, kalijum, natrijum)
  • sir
  • švapski sir
  • kiselo mleko
  • pavlaka
  • hidrolizati (kazein, mlečni proteini, proteini, surutka, proteini surutke)
  • laktalbumin, laktalbumin fosfat
  • laktoglobulin
  • laktoza
  • mleko (derivati, proteini, kondenzovano, u prahu, punomasno, nisko-kalorično, bez masti)
  • nugat
  • puding
  • sirov kazein
  • surutka (delaktozirana, demineralizovana, koncentrat proteina)
  • jogurt

Sastojci koji MOGU pokazati prisustvo mlečnih proteina:

  • smeđe šećerne arome
  • arome karamele
  • čokolada
  • visoko proteinsko brašno
  • margarin
  • prirodna aroma

ISHRANA BEZ KOŠTUNJAVOG VOĆA

Izbegavajte namirnice koje sadrže bilo koji od navedenih sastojaka:

  • bademi
  • brazilski orah
  • kestenje
  • indijski orah
  • lešnici
  • đanduja (kremasta mešavina čokolade i seckanih pečenih oraha koji se nalaze u premijum ili uvezenim čokoladama)
  • pekan orah
  • makadamki orah
  • marcipan/badem pasta
  • nugat
  • maslac od oraha/orahovo ulje
  • pasta od oraha, pasta od badema
  • pinjon orah
  • pistaći
  • orasi

Izbegavajte prirodne ekstrakte kao što je bademov ekstrakt i sl.


ISHRANA BEZ KIKIRIKIJA

Izbegavajte namirnice koje sadrže bilo koji od navedenih sastojaka:

  • ulje kikirikija
  • kikiriki
  • puter od kikirikija
  • kikiriki i sastojci brašna koji mogu pokazati prisustvo proteina kikirikija
  • afrička, kineska, tajlandska i druga etnička jela
  • peciva (peciva, kolači, i sl.)
  • bombone
  • čili
  • čokolada (slatkiši, bombone)
  • rolat od jaja
  • hidrolizivani biljni protein
  • hidrolizovani proteini povrća
  • marcipan
  • nugat

Kikiriki je veoma veliki alergen i može da izazove anafilaktičku reakciju koja je opasna po život.

ORALNI ALERGIJSKI SINDROM

Namirnice sa ove stranice mogu da uključuju OAS. OAS se javlja kada osoba koja je osetljiva/alergična na polen razvije reakciju na voće/povrće koje imaju sličnu vrstu polena. Svrab ili oticanje usana, usta i/ili grla su tipični simptomi. Ovi simptomi se obično pojavljuju u roku od nekoliko minuta nakon jela namirnice i može da se poorša u sezoni polena, tokom proleća i jeseni.

 OAS je retko opasan po život.

Alergije na polen

Odnose se na jabuku, trešnju, višnju, krušku, šljivu, breskvu, komorač, orah, krompir, spanać, heljda, med, celer i kivi.

Cedar alergije

Povezuju se sa dinjama, lubenicama, jabukama, breskvama i kivijem.

Pelin alergije

Povezuju se sa celerom, šargarepama, začinima, dinjama, lubenicama, jabukama, lešnicima i kestenovima.

Polen trave

Povezuju se sa dinjama, paradajzem, lubenicom, pomorandžom, pirinčem i višnjom.

Alergija na ragweed

Povezuju se sa dinjama, kamilicom, medom, bananama i suncokretom.

Lateks

Mogu biti povezane sa bananama, avokadom, kivijem i papajom.

 Posavetujte se sa pedijatrom pre uvođenja novih namirnica u ishranu vaših beba.